On se naime, danas odlučio dati svoju stranu priče vezane za Veleučilište u Požegi, izgradnju studentskog doma te proširenje postojeće zgrade veleučilišta. Sve to nazvao je srednjovjekovnom komedijom “Meštar Nef” odigranom za studente i djelatnike VUP-a 3.05.2016. u kojoj, kaže Cesarik,  jedan od glavnih likova optužuje njega i SDP da nisu napravili apsolutno ništa kako bi se pokrenula izgradnja Studentskog doma u Požegi.

– Zgrada Doma HV-a koju je u vlasništvo Gradu Požegi i na trajno korištenje  VUP-u 2004. godine lobiranjem priskrbio Ronko, je tada zadovoljavala VUP-ove potrebe. Razvojem našeg Veleučilišta ukazale su se potrebe za većim brojem kabineta, laboratorija i pomagala. Trebala je nadogradnja VUP-ove zgrade. Sredstva smo osigurali, no od svega toga nije bilo ništa, upravo zahvaljujući Neferoviću, koji je odbio prije više od godinu dana kao predstavnik vlasnika dati suglasnost za dogradnju zgrade Veleučilišta, a za što se posebno odredilo Stručno vijeće VUP-a. I upravo zahvaljujući Neferoviću, nastavnici će se i dalje, po 2-3 nastavnika  gurati u jednom kabinetu, a studenti biti bez laboratorija i potrebnih pomagala – tvrdi Cesarik.

Kaže kako je Grad Virovitica na koju se Neferović pozvao kao pozitivan primjer, dao zemljište te financirao svu potrebnu dokumentaciju i dozvole.

– Ovaj naš gradonačelnik, tražio je da mu VUP dostavi gotovu dokumentaciju (dakle kojih stotinjak tisuća za izradu), a onda bi tek on razmislio bi li tu suglasnost dao ili ne, “kao da smo mi veslo sisali” pa ne znamo te niske prljave strasti i pobude ovdašnjeg HDZ-a – kaže Cesarik izražavajući sumnju u potrebu izgradnje studentskog doma u Požegi.

– Odluka o izgradnji Studentskog doma je, ako niste znali u domeni Stručnog vijeća i dekan daje prijedlog Upravnom vijeću. A rezultat “Ankete prioriteta za razvoj VUP-a” iz šestog mjeseca 2015. godine koja je provedena pod palicom prodekana za razvoj gospodina Andrlić Berislava glasi, citiram: stoga se generalno može zaključiti da je navedena opcija (izgradnja studentskog doma) najmanje potreban ispitanicima u anketi – dodaje prvi čovjek gradskog SDP-a.

– Pa nije on, onakav kakav već jest, iskazao sad odjednom empatiju za studente pa navalio “ko bos u trnje”. Zinuo je on (Neferović) na onih 26 milijuna kuna koje smo ostavili na računu VUP-a, pa bi sad uvalio neki komad zemlje VUP-u, a do ramena im zavukao ruku u  kesu. Što se to radi u Požegi? Komedija, dostojna Molierovih  “Scapinovih spletki”.  Neferović kaže da će za studentski dom osigurati česticu od 3300 četvornih metara kraj bazena, a Zima dodaje da Veleučilište iskazuje interes za kupnju građevinskog zemljišta. Ako mislite na ono “Lud, zbunjen, normalan”, varate se! Postoji i zajednički interes…. rastepsti ona 26 milijuna kuna i omastiti brkove. Zar nije bilo dovoljno što se rasteplo onih 15 milijuna kuna u Tekiji – pita na kraju Cesarik.

prenosimo s www.034portal.hr

Post ¨Zinuo je Neferović na 26 milijuna kuna koje smo ostavili na računu VUP-a¨ je prvi puta viđen na SDP Požeško-slavonska županija.

Osveštanju badnjaka u Požegi nazočili su i generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru gospodin Živorad Simić,zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik  kao i predsjednik SDP-a Požeško-slavonske županije  i saborski zastupnik RH Zdravko Ronko, koji je povodom Badnje večeri donirao 75 božićnih poklon paketa prisutnoj djeci.

Vrijedna gesta saborskog zastupnika Zdravka Ronka razveselila je i djecu i odrasle, još jednom dokazujući kako je uzajamno poštovanje i tolerancija u različitostima vjera, jedina garancija za suživot na našim prostorima.

Post Saborski zastupnik Ronko darivao djecu za pravoslavni Božić je prvi puta viđen na SDP Požeško-slavonska županija.

Monografiju su predstavili ministar kulture Berislav Šipuš, urednik monografije Božo Rudež, Vinko Brešan, Ljubo Šikić, Bruno Kragić i Veljko Bulajić.

Ovo izdanje predstavlja kronološki i tematski, u riječi i slici, prvi zaokruženi prikaz stvaralačkog opusa i burnog života jednog od najvitalnijih i najangažiranijih umjetnika naše kinematografije.

Ukupno 35 domaćih i 48 stranih autora sudjelovalo je u stvaranju monografije, a osim filmologije i filmografije, monografija obiluje portretima svih Bulajićevih glumica i glumaca, fotografijama sa snimanja te u 432 stranice donosi uvid u umjetnički rad jedinstvene ličnosti u hrvatskoj, jugoslavenskoj, europskoj i svjetskoj kinematografiji. Bulajićevi filmovi prikazivani su na svim filmskim festivalima i gotovo u svim zemljama svijeta, vidjelo ih je više od petsto milijuna gledatelja. Osvajali su mnogobrojna priznanja i nagrade: kako stručnih žirija, tako i publike i novinara. Među priznanjima ističu se nominacija za Oscara, Unescova nagrada Kalinga, Grand prix Zlatni lav, Grand prix Zlatna medalja, Grand prix Zlatna nimfa, desetak Zlatnih arena, Nagrada Avnoja, Trinaestjulska nagrada, Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića i dr. Bio je član žirija mnogih svjetskih filmskih festivala, poput onih u Cannesu, Moskvi, Veneciji, San Sebastianu.

O Bulajićevu artizmu i redateljskom umijeću pišu i govore ugledni sineasti i književnici: Orson Wells, Françoise Truffaut, Andrzej Wajda, Mark Donskoj, Sergej Bondarčuk, Elija Kazan, Carlo Ponti, Alberto Moravia, Milan Kundera, Miloš Crnjanski, Ivo Andrić, Miroslav Krleža… Premijere najavljuju i recenzije objavljuju najčitaniji dnevni listovi, tjednici i časopisi: New York Times, Le Mond, Cinema, Tempo, Mainichi, The Times, Moskovskie novosti, La voz de España, Arts, Herald Tribune, Arbeiter Zeitung, Politika, Delo, Oslobođenje, Pobjeda, Vjesnik i mnogi drugi. Svim tekstovima u knjizi zajedničko je da Bulajićeve filmove žanrovski svrstavaju u klasična djela filmske umjetnosti. Jedan je od rijetkih autora koji je imao privilegiju i čast da mu se francuska premijera Kozare održi u Louvreu i da mu Pablo Picasso izradi plakat za Bitku na Neretvi.

Post Predstavljanje monografije “Veljko Bulajić -Vlakom bez voznog reda u povijest filma” je prvi puta viđen na SDP Požeško-slavonska županija.

18. svibnja 2015. – Zamjenik ministra zdravlja prim. Marijan Cesarik sudjelovao je na 68. zasjedanju Svjetske zdravstvene skupštine, najvišeg tijela za donošenje odluka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

„Hrvatska podržava ciljeve definirane u dva strateška dokumenta, Globalnom akcijskom planu za cijepljenje i Europskom akcijskom planu, posebno one koji se odnose na sprječavanje daljnje pojave poliomijelitisa, iskorjenjivanje ospica i rubeole te nadzor nad zarazom uzrokovanom virusom hepatitisa B“, istaknuo je u svom izlaganju prim. Cesarik te podsjetio na važnost cijepljenja u svrhu pravodobne zaštite građana od zaraznih bolesti kao i sprječavanja pojave zaraznih bolesti koje se smatraju iskorijenjenima, poput poliomijelitisa, rubeole i slično. „Stoga Hrvatska u potpunosti podržava Globalnu inicijativu iskorjenjivanja poliomijelitisa te će nastaviti održavati visoku razinu procijepljenosti protiv ove bolesti“, zaključio je prim. Cesarik.

Post Prim. Marijan Cesarik na zasjedanju Svjetske zdravstvene skupštine je prvi puta viđen na SDP Požeško-slavonska županija.

Znanstveni skup je otvorio saborski zastupnik Zdravko Ronko a nazočnima se na skupu obratio i zamjenik ministra zdravlja prim. mr. sc. Marijan Cesarik a od gostujućih znanstvenika predavanja su održali ističemo doc. dr. sc. Hrvoje Špehar na temu Politička institucionalizacija nove kohezijske i regionalne politike Europske unije na primjeru Slavonije, dr. sc. Filip Škiljan s temom o Slavonija, prostorni i etnički razvoj regije, dr. sc. Dražena Živića, dr. sc. Ivana Žebec Šil i mr. sc. Sandra Cvikić koji su progovorili na temu Demografski kontekst razvojnog zaostajanja Istočne Hrvatske, dok je prof. dr. sc. Ivan Balta govorio na temu Značaj prometnica u Slavoniji kroz prošlost i danas. Dr. sc. Aleksandar Vukić govorio je na temu Centar i periferija – uloga države i Europske unije u socijalnom i gospodarskom razvoju Slavonije, a mr. sc. Šenola Selimovića o temi Negospodarski čimbenici regionalnog razvoja, Anadolijski poučak za Slavoniju.

Prije dvije godine održan je prvi znanstveni skup, a ideja je da se svake dvije godine održi jedan takav skup na temu Slavonije i njezinih problema, njenog razvoja i demografskih prilika. 2014. godine objavili smo i Zbornik radova na temu Slavonija – izazovi i problemi slavonskog društva. Na ovom skupu tema je opet Slavonija, a pitanja koja ćemo obrazložiti kroz 12 referata, tiču se pitanja što je to Slavonija, da li je to regija u punom značenju, ili je to više samo zavičaj. Kakva je pozicija Slavonije unutar Hrvatske i danas unutar EU. Kad gledamo strategiju regionalnog razvoja iz 2010.  vidimo da su četiri slavonske županije na posljednjem mjestu u Hrvatskoj po razvijenosti, jedino je malo izdvojena Osječko-baranjska županija. Naravno da se o Slavoniji mora malo više progovoriti da bi ona bila prosperitetna – naglasio je dr. sc. Dragutin Babić glavni organizator skupa koji je dodao da su znanstvenici detektirali i istakli problem, a da je sada na politici, županijama, gradovima i općinama da operativno naprave program bržeg razvoja jer isključivo te jedinice lokalnih uprava imaju političku moć da to naprave.

Na skup je došao i zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Jakša Puljiz iako je bio najavljen dolazak ministra prof.dr.sc. Branka Grčića. Puljiz je ukratko obrazložio što njegovo ministarstvo poduzima da slavonske županije ne budu zadnje u Hrvatskoj po razvoju i prestanu zaostajati za drugim županijama.

Ministarstvo je osiguralo niz poticajnih mjera kojima se potpomažu slabije razvijena područja. Zakon o regionalnom razvoju omogućuje da se donesu porezne olakšice i programi, te posebne pogodnosti za slabije razvijena područja. Postoje značajne porezne olakšice  kod poreza na dohodak i poreza na dobit, a kod fondova projekti s područja Slavonije imaju odgovarajuće prednosti. Određeni programi ministarstva velim dijelom upućeni su na područje Slavonije i Baranje. No ta sredstva sama ne mogu proizvesti brzi preokret, i jako puno vremena će trebati da Slavonija dođe tamo gdje je nekada bila – rekao je Puljiz, koji dodaje da su se neka manja područja u Slavoniji probudila i postižu dobre rezultate razvoja putem fondova, dok neka još nisu. Pitanje je to i općeg poduzetničkog okruženja i poduzetničkog mentaliteta kojega u Slavoniji nedostaje i mora se to pitanje ojačati.

Post Znanstveni skup Instituta za migracije i narodnosti o budućnosti Slavonije je prvi puta viđen na SDP Požeško-slavonska županija.

Prilikom otvaranje izložbe saborski zastupnik Zdravko Ronko rekao je sljedeće :

Predsjedniče Udruge, predsjedniče saveza, kolega zastupniče, zamjeniče ministra zdravlja, poštovani i uvaženi konjogojstvenici, gospođe i gospodo – sve Vas srdačno pozdravljam i zahvaljujem se na pozivu.

Netko je prije mene spomenuo poticaje. Evo upravo sam danas čitao kako EU daje 500E poticaja za svako grlo za Gidrana – povijesnog vojnog konja sa ovih panonskih prostora kojih je u Mađarskoj svega oko 300 a u Hrvatskoj 60-tak i koji su ugrožena vrsta.

To bi se dogodilo i našem posavljaku i hladnokrvnjaku da nije upravo Vas koji ne pitajući za vrijeme i trud svojim odricanjem za te plemenite životinje i ljubavlju prema našoj povijesti, baštini i tradiciji, niste brana tomu.

Upravo zbog toga imali ste i imat će te i dalje moju punu podršku.

Vjerujem da će to doći i do glava onih koji hoće tu ljubav u Vama zatrti.

S tom vjerom i nadom nadom i otvaram ovogodišnju manifestaciju Zlatne grive Zlatne doline.

Živjeli!

Skupu se prigodno također obratio i zamjenik ministra zdravlja mr. sc. Marijan Cesarik i poručio :

Dragi prijatelji izuzetnno mi je drago što sam i ove godine sa vama na ovoj prekrasnoj manifestaciji. Za razliku od moga kolege iz Vlade RH, pomoćnika ministra Zorana Vasića koji zbog viroze nije mogao doći, ja sam usprkos virozi došao jer si nisam mogao dozvoliti da vas iznevjerim jer sam do sada bio uvijek s vama. Jer vaša je udruga jedna od najboljih u Požeško slavonskoj županiji, biser kojega smo dužni njegovati i stalno pomagati.

Na zadnoj Skupštini vaše udruge, na žalost ja sam bio jedini dužnosnik koji je nazočio skupštini.

Na Skupštini sam saznao za razočaravajuće podatke. 2009. godine, za vrijeme gradonačelnika Ronka konjogojstvena udruga Valis Aurea je od Grada Požege dobila 60 tisuća kuna sa investcijama,  2010. godine 32 tisuće, 2011 i 20012 godine  27 tisuća kuna, a 2013 godine 20 tisuća kuna dok nije došlo do promjene vlast i gradu Požegi. I onda 2014 i 2015 godine udruga dobiva samo tisuću kuna uz napomenu da će se smanjiti za 25% što znači da ćete u budućnosti dobiti samo 750 kuna.

Prema udrugama se moramo odnositi sa dužnim poštovanjem, lokalna i regionalna uprava je dužna je pomagati udruge jer su one dio nas i mi dio njih.

Ja vam, s ove strane obečajem da ćemo vam, za dvije godine, kada dođemo na vlast sve  kompenzirati i dati još i više jer ste vi to zavrijedili.

Zahvaljujem vam se na pozivu i vama sam na usluzi.

Post 8. izložba konja Zlatna griva Zlatne doline je prvi puta viđen na SDP Požeško-slavonska županija.