Znanstveni skup Instituta za migracije i narodnosti o budućnosti Slavonije

Institut za migracije i narodnosti organizirao je znanstveni skup u  Županijskoj komori HGK Požega pod nazivom „Slavonija – hrvatska i europska regija. Znanstveni skupovi u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti plod su višegodišnjeg rada na temu problema u Slavoniji a održavaju se svake druge godine.

Znanstveni skup je otvorio saborski zastupnik Zdravko Ronko a nazočnima se na skupu obratio i zamjenik ministra zdravlja prim. mr. sc. Marijan Cesarik a od gostujućih znanstvenika predavanja su održali ističemo doc. dr. sc. Hrvoje Špehar na temu Politička institucionalizacija nove kohezijske i regionalne politike Europske unije na primjeru Slavonije, dr. sc. Filip Škiljan s temom o Slavonija, prostorni i etnički razvoj regije, dr. sc. Dražena Živića, dr. sc. Ivana Žebec Šil i mr. sc. Sandra Cvikić koji su progovorili na temu Demografski kontekst razvojnog zaostajanja Istočne Hrvatske, dok je prof. dr. sc. Ivan Balta govorio na temu Značaj prometnica u Slavoniji kroz prošlost i danas. Dr. sc. Aleksandar Vukić govorio je na temu Centar i periferija – uloga države i Europske unije u socijalnom i gospodarskom razvoju Slavonije, a mr. sc. Šenola Selimovića o temi Negospodarski čimbenici regionalnog razvoja, Anadolijski poučak za Slavoniju.

Prije dvije godine održan je prvi znanstveni skup, a ideja je da se svake dvije godine održi jedan takav skup na temu Slavonije i njezinih problema, njenog razvoja i demografskih prilika. 2014. godine objavili smo i Zbornik radova na temu Slavonija – izazovi i problemi slavonskog društva. Na ovom skupu tema je opet Slavonija, a pitanja koja ćemo obrazložiti kroz 12 referata, tiču se pitanja što je to Slavonija, da li je to regija u punom značenju, ili je to više samo zavičaj. Kakva je pozicija Slavonije unutar Hrvatske i danas unutar EU. Kad gledamo strategiju regionalnog razvoja iz 2010.  vidimo da su četiri slavonske županije na posljednjem mjestu u Hrvatskoj po razvijenosti, jedino je malo izdvojena Osječko-baranjska županija. Naravno da se o Slavoniji mora malo više progovoriti da bi ona bila prosperitetna – naglasio je dr. sc. Dragutin Babić glavni organizator skupa koji je dodao da su znanstvenici detektirali i istakli problem, a da je sada na politici, županijama, gradovima i općinama da operativno naprave program bržeg razvoja jer isključivo te jedinice lokalnih uprava imaju političku moć da to naprave.

Na skup je došao i zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Jakša Puljiz iako je bio najavljen dolazak ministra prof.dr.sc. Branka Grčića. Puljiz je ukratko obrazložio što njegovo ministarstvo poduzima da slavonske županije ne budu zadnje u Hrvatskoj po razvoju i prestanu zaostajati za drugim županijama.

Ministarstvo je osiguralo niz poticajnih mjera kojima se potpomažu slabije razvijena područja. Zakon o regionalnom razvoju omogućuje da se donesu porezne olakšice i programi, te posebne pogodnosti za slabije razvijena područja. Postoje značajne porezne olakšice  kod poreza na dohodak i poreza na dobit, a kod fondova projekti s područja Slavonije imaju odgovarajuće prednosti. Određeni programi ministarstva velim dijelom upućeni su na područje Slavonije i Baranje. No ta sredstva sama ne mogu proizvesti brzi preokret, i jako puno vremena će trebati da Slavonija dođe tamo gdje je nekada bila – rekao je Puljiz, koji dodaje da su se neka manja područja u Slavoniji probudila i postižu dobre rezultate razvoja putem fondova, dok neka još nisu. Pitanje je to i općeg poduzetničkog okruženja i poduzetničkog mentaliteta kojega u Slavoniji nedostaje i mora se to pitanje ojačati.