Zdravko Ronko sudjelovao na komemorativnom obilježavanju Jom Hašoa u Cerniku

Cernik – U povodu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta Jom Hašoa, Židovska vjerska zajednica Bet Israel organizirala je na židovskome groblju u Cerniku komemorativnu svečanost. Na židovskome groblju u Cerniku su do Drugoga svjetskog rata pokapani Židovi s područja Židovske općine Nove Gradiške.

Na komemoraciji su, uz članove Bet Israela koje je vodio član vijeća te vjerske zajednice Aleksandar Srećković, bili nazočni: u ime predsjednika Hrvatskoga sabora zastupnik Zdravko Ronko, izaslanik Vlade, ministar rada i socijalne politike Mirando Mrsić, izaslanica predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović Nataša Jovičić te izraelska konzulica u Zagrebu Irit Shneor. Osim lokalnih čelnika, na komemoraciji su bili i rabin dr. Kotel Da-Don, vladika slavonski Jovan Ćulibrk i gvardijan franjevačkog samostana u Cerniku fra Josip Vukoja.

– Nove generacije ne mogu biti odgovorne za ono što su učinili njihovi preci, ali su odgovorne za upravljanje sjećanjem na tragediju koja se dogodila, rekao je među ostalim Aleksandar Srećković.

Prigodnim govorom Zdravko Ronko je rekao sljedeće : Poštovani izaslanici, predstavnici, načelniče općine, dragi Rabine, uvaženi Gvardijane, poštovani Vladiko, gospođe i gospodo pozdravljam Vas u ime predsjednika Hrvatskog Sabora gospodina Josipa Leke i prenosim vam njegovu ispriku što zbog ranije preuzetih obveza nije danas mogao biti ovdje.
Prenosim vam i poruke Hrvatskog sabora ;
Današnji je dan, dan sjećanja, ali i poziv na suočavanje s istinom. Holokaust u Drugom svjetskom ratu bio je najgori zločin koji se ikada dogodio u svjetskoj povijesti.
Više od 6 miljiuna židova diljem Europe bilo je izloženo strahovitim mučenjima, poniženjima i patnjama da bi na kraju bili ubijeni.
Krajnja neljudskost, brutalnost, te posebno silna mržnja nacističkih i fašističkih režima u Drugom svjetskom ratu prema Židovima,Romima i svim pripadnicima druge nacije, vjere i političkog uvjerenja i danas izazivaju užas i tugu koju je teško izraziti riječima.
Sjećanjem na žrtve Holokausta mi upozoravamo na užasavajuću nepravdu koja im je učinjena i iskazujemo naše najdublje poštovanje prema njihovom bezobzirno pogaženom dostojanstvu.
Tu sramotnu ranu Europe, taj dio njezine povijesti ne možemo promjeniti ali pred Holokaustom ne smijemo nikada zatvarati oči jer antisemitizam se može dogoditi bilo kada i bilo kome od nas.
Tko zatvara oči pred prošlošću, taj postaje slijep za sadašnjost, sadašnjost u kojoj opet jačaju snage koje pozivaju na ekstremizam, isključivost i nasilje prema drugima i drugačijima.
S toga se u ime mira i mirnog suživota u slobodi i demokraciji nikada se ne smijemo umoriti od podsjećanja na počinjena zla – zato da se više ne ponove.
Obveza je, prije svega moralna a potom i ustavna, svakog od nas da skrbimo jedni za druge neovisno o vjerskoj, nacionalnoj ili političkoj pripadnosti, da jedni drugima pritječemo u pomoć i činimo dobro.
To je jedini put koji nas vodi u budućnost, jedini način da sačuvamo mir i slobodu za buduće generacije.
Pripadnici židovskog naroda učinili su mnogo dobra Hrvatskoj, tijekom stoljeća na gospodarskom i kulturnom planu.
Najmanje što možemo učiniti za sve Židove stradale u Holokaustu jest da čuvamo uspomenu na njih i njihov doprinos razvoju Hrvatske.
A sad nešto sasvim osobno :
Nalazimo se na mjestu tišine, oazi mira koja poziva na razmišljanje jer upravo se tu i na ovom mjestu poništavaju mnoga kriva životna mjerila i ispravlja ljestvica vrijednosti u ljudskom životu između onoga što propada i nestaje i onoga što traje i nikada ne prolazi.
Vjera Židova u ovom kraju ostvarivala se dobrim djelima, i gradeći sebe i za sebe, gradili su i druge i za druge,i zato smo im zahvalni .
Počivali u miru!

U spomen na žrtve holokausta današnjoj svečanosti pridonio je i ultramaratonac Tadija Opačak, koji je pretrčao 70 kilometara od Slavonskog Broda do Cernika.

Na područje Cernika Židovi se počinju doseljavati krajem 18. stoljeća. Po popisu stanovništva iz 1785. godine, ondje su živjele tri židovske obitelji, a 1851. bilo je 77 Židova. U mjestu su imali svoju školu, sinagogu i bili ugledni poduzetnici.

Ukidanjem Vojne krajine dio Židova seli se u Novu Gradišku. Prije Drugoga svjetskog rata na cerničkom i novogradiškom području živjelo je 170 Židova koji su početkom 1942. godine deportirani u logore u Staroj Gradiški i Đakovu. Kraj rata dočekalo je samo 20 Židova s tog područja, a danas tu ne živi nijedna osoba židovske nacionalosti.

Groblje u Cerniku oštetilo je vrijeme, uništili su ga i vandali, a u tijeku je njegova registracija na listu spomenika kulture. Načelnik općine Nikola Jugović nada se da će to biti i lakši put do njegove obnove i primjerenog uređenja.

Po podatcima Židovske općine Zagreb, u Hrvatskoj je 1941. godine živjelo 25.000 Židova, a u holokaustu ih je ubijeno 21.000. Od 41 židovske općine, koliko ih je bilo prije holokausta, danas je u Hrvatskoj aktivno njih 11.